Kasko mafija godišnje uzme 250 milijuna kuna

ZAGREB – Sedamnaest milijuna kuna minusa u poslovanju Croatia leasinga nije najveći problem za Upravu Croatia osiguranja jer to državno osiguravajuće društvo godišnje gubi i do 250 milijuna kuna zbog isplata lažnih šteta, piše Jutarnji list.

U proporcionalnoj usporedbi s ostalim osiguravajućim kućama, CO ima i do 30 posto više isplata, što je u dobroj mjeri rezultat sprege kriminalaca i korumpiranih zaposlenika iz same kuće. Interna revizija, ali i radna skupina sastavljena od krim policajaca, službenika Hanfe i DORH-a posljednjih godinu dana češlja svaku prijavu štete. Predsjednik Nadzornog odbora Croatia osiguranja, Ivan Šuker, uz predsjednika Uprave Hrvoja Vojkovića, bio je jedan od inicijatora stvaranja radne skupine za suzbijanje lažnih šteta.

Najveći dio lažnih prijava podnose moralno dvojbeni vlasnici polica osiguranja od autoodgovornosti i kasko polica. Ogromne svote zarađuju organizirane bande sastavljene od korumpiranih prometnih policajaca, procjenitelja iz vlastitih redova, prevaranata i servisera.

Jači nadzor filijala, kao i dugotrajne analize zahtjeva za isplatu štete ljute poštene osiguranike jer dulje čekaju isplatu, a često i sami primijete hladnu sumnjičavost u osiguravajućim kućama.

“Takozvani built-up claim (napuhavanje štete) lakše se čini kod šteta na osobama jer tu novčani ekvivalent nije fiksan”, objasnio je Hrvoje Odak iz Croatia osigiuranja.

U razotkrivanju ilegalnih radnji Croatia osiguranje (ZSE:CROS-R-A) koriste i privatne ovlaštene detektivske agencije. Diplomirani kriminalist Siniša Patačko, direktor Privatne izvještajne agencije (PIA), objasnio je kako rade privatni detektivi kad ih unajmi osiguravajuća kuća.

“Ako osoba tvrdi da je u nesretnom slučaju ostala teško nepokretna i mora se služiti štakama, a detektiv je snimi kako s lakoćom hoda – osiguravatelj to zna cijeniti”, opisuje Patačko.

Osiguravatelji stvaraju jedinstvenu bazu podataka, a neke kuće uzimaju oštećene dijelove automobila kako se oni ne bi opet pojavili u zahtjevima za isplatu.

Zloporaba osiguranja nije jedino kazneno djelo koje može biti počinjeno na štetu osiguranja. Česta je kombinacija raznih kaznenih djela, npr. prijevara i krivotvorenje ispra-va. Procjenjuje se da osigura-vatelji u Hrvatskoj godišnje zbog lažnih šteta gube 1,5 milijardi kuna. Ipak, godišnje se podnese tek desetak kaznenih prijava za to.