Uhođenje nečijih nevjernih supružnika u izvanbračnim izletima za privatne detektive odavno nije glavni izvor prohoda. Kriza je donijela svoje, a tvrtke i korporacije sve češće traže njihove usluge kako bi otkrile jesu li im zaposlenici doista bolesni dok su na bolovanju ili uređuju živicu, no angažiraju ih i za potragu za plagijatima i krivotvorinama. Tvrtkama je isplativije platiti privatnog istražitelja da se pozabavi nepravilnostima nego plaćati fiktivne troškove….
Sliku o privatnim detektivima uglavnom stvaramo pod dojmom američkih filmova i serija, pa je tako prisutna i teza da se bave uglavnom bračnim nevjerama i sličnim obiteljskim peripetijama. No 15-ak privatnih detektivskih agencija u Hrvatskoj se uglavnom bavi pribavljanjem podataka u poslovnom sektoru. Tako je kriminal u HŽ-u razotkriven zahvaljujući angažiranju privatnih istražitelja, dok novi vlasnik splitskog škvera Tomislav Debeljak njihove usluge koristi da bi pratio rad svojih zaposlenika.
Siniša Patačko, predsjednik Udruge privatnih detektiva i vlasnik Privatne izvještajne agencije, kaže kako je u Hrvatskoj godinama približno isti broj agencija. Posljednjih godina, u vrijeme krize, njihovo se djelovanje gotovo u potpunosti prebacilo na poslovni sektor, dok je ranije omjer bio u korist privatnih, obiteljskih angažmana.
‘Više je provjera bolovanja zaposlenika za tvrtke s obzirom na to da je kriza i poslodavci žele smanjiti lažna bolovanja. Provjere naručuju i za mjesta stanovanja s obzirom na lažiranje putnih troškova’, pojašnjava Patačko. Osim toga, tvrtke privatne istražiteljske agencije angažiraju i za provjeru sigurnosnih aspekata, provjeru kršenja ugovornih obveza, zaštitu imovine…
‘Tu su i protuprislušni pregledi, provjera klijenata, provjera imovine dužnika… Svi segmenti poslovanja tvrtke koji negdje štekaju’, kaže Patačko koji se pak specijalizirao za zaštitu autorskih prava, krađu patenata i krivotvorine. Tako ga neki svjetski brand angažira da na našem području pronađe krivotvorine, a kaže da je godinama radio i za Društvo za zaštitu audio-vizualnih djela, uglavnom američki filmsku industriju. ‘Ako neki film ima u SAD-u premijeru 1. svibnja, a kod nas se pojavi 20 travnja, onda je riječ o kršenju autorskih prava’, dodaje.
Privatni detektivi uglavnom su nekadašnji zaposlenici MORH-a i MUP-a. Riječ je o diplomiranim kriminalistima, no ima tu i pravnika i ekonomista, kaže Patačko.
Cijeli članak možete pročitati na tportal.hr.